Iznad guste gore gaj

150,00 kn
300 str., format 16x24 cm, tvrdi uvez.

Staroslavenska religija, vile, vilinski poredak, nimfe, Perun, veles i druga božanstva, kultovi su i vjerovanja naših predaka.
Upoznajte starohrvatska vjerovanja, kultove i običaje, te doznajte što nas sve i danas povezuje s njima...

Detalji

Nakon povijesnoga romana Na međama najdaljnijim, u kojem je obuhvatila četvrt stoljeća života Cetinske krajine, od godine 1690. do sudbonosne 1715., evo novoga romana Sinjanke Jagode Šimac.

U romanu Iznad guste gore Gaj autorica zadire dublje u hrvatsku povijest, u sredinu devetoga stoljeća, u doba kneza Trpimira, u vrijeme dovršenoga procesa pokrštavanja Hrvata u novoj domovini, ali među kojima još žive i potajno se štuju stari hrvatski i slavenski kultovi, vjerovanja i običaji doneseni iz prapostojbine.

Upravo ti kultovi su uzroci pritajenih i javnih sukoba između crkvenih „crnih kapuljača“ iz romanskih gradova, čuvara pravovjernosti, i domaćega, hrvatskog stanovništva, koje je prihvatilo kršćanstvo, ali nije zaboravilo vlastitu tradiciju.

Ali ovaj roman nije samo to.

Vjerojatno pod utjecajem živih sjećanja na priče iz svoga sinjskog djetinjstva o dobrim i zločestim vilama, vješticama i čarobnjacima, autorica ovim romanom dokazuje da i mi u suvremenoj bajkovitoj prozi konja za trku imamo.

Iako roman ima taj bajkoviti sloj, pa bi mogao biti i roman za mladež, bajkovitost je samo metaforična osnova za priču o borbi dobra i zla, poštenja i nepoštenja, rada i nerada, ljubavi i mržnje, vjere i nevjere, te priča o prodaji duše Zlomu zbog želje za moći i vlasti, čime roman postaje i aktualno štivo za odrasle.

Zapuštajući šume kojima zbog nemara haraju požari, i polja koja se pretvaraju u neobrađene ledine i šikare, jesmo li se odrekli dijela sebe, jesmo li zaboravljajući priče o Velikoj Plodnoj Majci i njezinim vilama, odrezali svoje korijene s kojima smo bili vezani za zemlju hraniteljicu i njezine plodove koji su nas održali?